Discurso do Presidente da Republica
Dr. José Ramos-Horta
Celebrações do 48º. Aniversário da criação das
Forças Armadas de Libertação Nacional de Timor-Leste (FALINTIL)
20 de agosto de 2023
Sua Excelência, Prezidente Parlamentu Nasionál;
Sua Excelência, Primeiru-Ministru;
Sua Excelência, Prezidente Tribunál Rekursu;
Sua Excelência, Ex-Presidente Repúblika, Majór-Jenarál Taur Matan Ruak;
Sua Excelência, Ex-Primeiru-Ministru, Sr. Mari Alkatiri;
Ilustre Membru husi Parlamentu Nasionál;
Estimadu Membru husi Governu;
Prokuradór-Jerál Repúblika (PGR)
Excelentíssimu Senhor Provedór Direitus Humanus no Justisa (PDHJ);
Excelentíssimu Senhor Chefe Estadu-Maior Jenerál FALINTIL – Forsa
Defeza Timor-Leste (F-FDTL);
Excelentíssimu Senhor Komandante-Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste
(PNTL);
Excelentíssimus(as) Konvidadus(as) Espesiál husi F-FDTL;
Excelentíssimus(as) Membrus Eminente Korpu Diplomátiku.
Señór no Señora sira
Bainaka sira-ne’ebé maka ha’u respeita
Ohin, loron-20, fulan-agostu, tinan-2023, ita halibur atu selebra FALINTIL (Forças Armadas de Libertação Nacional de Timor-Leste) nia aniversáriu dala 48º, hodi hanoin tinan ruanulu resin tolu ho funu ba libertasaun nasionál, no, ida fali maka, tinan ruanulu resin tolu ho susar hosi hetan dame, dezenvolvimentu nasionál no harii Estadu Direitu Demokrátiku.
Ita hato’o omenajen ba martir sira nomós ba sira-ne’ebé nu’udar asuwa’in, bainhira fó-an tomak no fakar raan ho tanis-been no kosar atu, ikusmai,
ohin-loron ita haksolok liberdade.
Ita hato’o mós omenajen ba oan-kiak sira, feto no mane-faluk sira, aman no oan sira, maun, bin no alin sira hotu ne’ebé lakon ente doben no maluk
sira, no la sukat lakon boot hirak hotu tanba de’it mehi hodi hetan Timor-Leste ukun-rasik-an ne’ebé hetan duni no ita hotu ohin loron moris ho ksolok ne’e.
Ne’e duni, ita selebra momentu ida-ne’e, ho kmanek, medalla no festa, ho glória hodi hanoin soldadu, sarjentu no ofisiál sira hotu ne’ebé hamriik iha
oin atu hasouru funu no, tuirfalimai, harii ho kmanek ita-nia FALINTIL, nu’udar oan-laloir ne’ebé buras no sa’e boot to’o hanesan Forças de
Defesa de Timor-Leste (F-FDTL), ne’ebé ita hotu laran-metin ho sira, hodi sori ita-nia rai klaran tomak nu’udar soberania nasionál atu bele hasouru
tateran hosi ne’ebé de’it, rai-laran ka rai-li’ur, ne’ebé koko naksobu ita-nia nia ukun-an.
Maske iha tempu dame nian ho dezenvolvimentu nasionál, integrasaun rejionál iha ASEAN nia leet nomós iha sistema Nasoens Unidas nian, ita
tenke prontu atu hasouru tateran ne’ebé hasusar hosi rai-laran, hosi tasi no mós hosi anin-lalean.
Sei iha hala’ok barak maka sadik hasouru FALINTIL hodi halo ita husu knaar Forsa Defeza tenke sai oinsá loos, iha tempu susar ne’e hafoin Pandemia COVID-19, atu la bele sakar ita nia ukun-an no Estadu nia buras, no susar ne’e la’ós kona-ba hasouru de’it funu fali maibé susar oioin ho kroat modernu ne’ebé uza teknolojia sofistikadu.
Ho ne’e hotu dehan katak, maske iha tempu dame nian, susar funu nian bele hamosu nafatin. Iha ezemplu ne’ebé hatudu konflitu balu la’o nafatin
hafoin tempu naruk ona hanesan iha rain IÉMEN no UKRÁNIA, maibé ita-nia laran todan liu bainhira haree perigu ho konflitu ne’ebé nasaun boot iha
rejiaun Ázia no Pasífiku bele hala’o no kona ita hotu iha klaran.
Tanba iha risku seguransa maka ita-nia viziñu AUSTRÁLIA hala’o akordu ida ne’ebé hanaran AUKUS ho ESTADUS UNIDUS AMÉRIKA no REINU UNIDU kona-ba dezenvolve submarinu ne’ebé uza enerjia nukleár.
Desizaun ne’e nakloke lisuk boot internasionál kona-ba hasai enerjia nukleár hosi ita-nia rejiaun no hatada hahusuk kona-ba ita-nia pozisaun rasik no sá de’it maka ita presiza hala’o. Hahusuk ne’e bazeia ba hanoin klean tanba submarinu hirak-ne’e la’o bá-mai besik ita-nia tasi territoriál no Zona Ekonómika Eskluziva (ZEE). Risku balu bolu ona atensaun hosi ASEAN ( Associação das Nações do Sudeste Asiático ) kona-ba hadau-malu tasi rohan iha China sorin tasi-
mane, no fó hanoin katak organizasaun ne’e maka simu ita nu’udar membru foun, hanesan observadór, no ita sei haka’as-an hodi hatán ba
kondisaun hirak-ne’ebé presiza atu hametin prosesu adezaun ba organizasaun ne’e.
Iha risku boot seluk, rejionál no globál, ne’ebé mosu hori fluxu migratóriu (ho ema bá-mai la iha kontrola), kontrabandu ema (na’ok halai ema), no
lala’ok aat kontrabandu hirak-ne’e hotu bá-mai besik ita-nia tasi territoriál no Zona Ekonómika Eskluziva (ZEE).
Hahalok kriminál hosi nasaun seluk la’ós de’it migrasaun ilegál, maibé iha koneksaun seluk mós, hanesan peska ilegál, terrorizmu – pirataria, (uza
hahalok aat atu halo ema ta’uk hodi hetan buat ruma – ema na’ok iha tasi laran), kontrabandu sasán, lori-na’ok kilat no droga liuhosi oin-ida ne’ebé
modernu tebes liu ba daudauk no, dala ruma, krime organizadu uza meius avansadu liu autoridade nian no ida-ne’e sira lasusar hetan tanba de’it sira
iha osan no la presiza hakat liu dalan legál hodi hetan meius ne’ebá.
Sistema ne’ebé ema, ohin loron, bolu globál nu’udar perigozu no la hakmatek nomós ita la bele laran-metin ho buat ida, bainhira ema kasian barakliu ba daudauk, ema hamlaha no labarik sira la hán natoon hodi hetan isin di’ak, no, tatuir ne’e hotu, ita haree sasán nia folin sa’e maka’as ba daudauk no ne’e, tuirfalimai, halo ema tuur la metin tanba bele la hetan hahán.
Fenómenu atmosfériku no dezastre naturál boot haterus mundu ne’e nia moris loron ba loron, no kondisaun hirak hotu hamosu la’ós tanba de’it
mudansa klimátika maibé tanba ema nia hahalok sala mós.
Señora no Señór sira
Bainaka sira-ne’ebé maka ha’u respeita
Iha kontestu ida-ne’e iha mundu ida-ne’ebé globalizadu ba beibeik, maka tenke hafoun nafatin knaar ne’ebé fó ba Forsa Armada iha mundu tomak
no ba ita-nia F-FDTL rasik, ne’ebé hadia-an tuir ninia presiza no Povu timór nia realidade.
Renovasaun dehan katak hafoun hanoin no hetan banati, hodi hakbesik F-FDTL ba populasaun.
Ami haree ba militár sira besik liu sidadaun no halo ita hanoin bainhira brigada saúde no eskola nian bá to’o populasaun iha foho leten iha tempu okupasaun nia laran.
Ezemplu kona-ba Militár sira besik ohin-loron, maka bainhira Forsa Armada hala’o konstrusaun ka reabilitasaun ba eskola ka Sentru Saúde nian, hala’o
knaar lisuk hamutuk ho Enjeñaria Militár, no kolabora ho SEABEES hosi Estadus Unidus Amérika (EUA).
Ami haree ba Militár sira badinas iha ita-nia leet bainhira hamosu dezastres naturais, hamate ahi, fó tulun ba vítima sira hosi rai-nabeen no bee suli
taka uma fatin, rai hali’is tun, tasi sa’e, anin-fuik, servisu nafatin no beibeik ho autoridade sira-ne’ebé hosi sistema integradu Protesaun Sivil nian.
Ami haree ba Militár sira badinas liu iha situasaun emerjénsia, iha tempu krize hanesan pandémika no situasaun seluk ne’ebé tateran sobu ita-nia
dame no seguransa iha rai-laran, liuhosi knaar-lisuk hamutuk ho autoridade kompetente hanesan POLÍCIA NACIONAL DE TIMOR-LESTE no servisu
seguransa seluk hosi sistema integradu ba defeza no seguransa nasionál.
Maibé ami mós hakarak militár sira ho preparasaun, abilitasaun, kapasidade di’akliu ho hanoin katak Forsas Armadas nia misaun nu’udar importante tebes hodi hasa’e knaar atu bele halekar naran, hametin dame ne’ebé presiza ba estabilidade iha prosesu dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál nian.
Preparasaun hodi hadia-an presiza investimentu ba dezenvolvimentu kona-ba infraestrutura foun, iha rai-laran, iha tasi no aviasaun, ne’e dehan kona-
ba forsa terreste, forsa navál no forsa aérea.
Ita-nia Komponente Navál sei hetan ró modernu atu hala’o patrulla, liuhosi koperasaun militár ho Austrália, hodi reforsa fiskalizasaun no kontrola ita-
nia tasi territoriál no zona ekonómika eskluziva (ZEE).
Tenke reforsa duni atu prevene no hasoru krime transnasionál, liuliu krime ekonómiku ho relasaun ba peska ilegál ne’ebé barak iha ita-nia tasi, no
hala’ok ne’e rezulta lakon boot ba ita hale’u dólar millaun atus rua tinan-tinan.
Tenke kontrola tasi ne’ebé iha ita-nia jurisdisaun, hodi fó garantia no seguransa kona-ba esplorasaun ba ita-nia rekursu petrolíferu, minerál, enerjétiku, biolójiku no ambientál, liuliu iha momentu ne’e bainhira ita hakat ba dezenvolvimentu esplorasaun iha rai-laran (onshore) no iha tasi (offshore), hodi hanoin boot ba projetu TASI-MANE nomós GREATER
SUNRISE.
Ita hakarak prezensa marítima ida-ne’ebé forte atu bele hasoru hahalok toos bainhira kona ita-nia soberania ho kbiit hodi halo proveitu ba Autoridade Marítima Nasionál ne’ebé foin harii, no kordena didi’ak hodi hametin integrasaun ho autoridade seluk oioin nu’udar operadór iha tasi.
Ita tenke fiar maka’as, hanesan fiar atu bele taru, kona-ba meius no rekursu umanu liu oin ida atu fó seguransa la’ós de’it ba ema no sasán, maibé hodi fó tulun ba ró, pasajeiru no mariñeiru sira iha susar nia laran, bainhira iha asidente ruma ka hasoru hahalok aat kontra ita.
Fiar metin kona-ba defeza no seguransa marítima ne’ebé presiza koloka kestaun seguransa ba infraestrutura, ekipamentu no materiál, ne’ebé
presiza kuidadu bainhira uza no halo manutensaun, konsevasaun, hadia, no buka beibeik hametin rekursu operasionál no buka oin ne’ebé buat hotu-
hotu ita uza sei iha vida naruk liu tempu prazu baibain.
Iha hala’ok boot iha ita nia oin no haka’as ami hodi halo investimentu di’akliu iha parte militár hanesan servisu apoio nian, no la’ós de’it ho ofisina
enjeñaria sivil espesializada, karpintaria, kanalizasaun, elektrisidade, maibé harii mós kapasitasaun teknolójika atu bele hatán ba ekipamentu ne’ebé iha teknolojia avansadu tebes.
Ezijénsia haktuir dalan modernidade nian no, nune’e, maka ha’u husu atu haklean liután koperasaun estratéjika ne’ebé hetuur tiha ona iha nível bilaterál kona-ba lala’ok iha rai, tasi no aviasaun mós, ho nasaun ne’ebé ita belun-malu di’ak hanesan Austrália, Xina, Estadus Unidus Amérika,
Indonézia, Malázia ka Nova Zelándia ka Portugal.
Ita fiar metin mós ba dezenvolvimentu Komponente Aéreo bainhira ita hadia no hafoun Aeroportu Internasionál Baucau ho infraestrutura hodi halo
hanesan aeródromo militár ida ekipadu ho servisu no valénsia hirak-ne’ebé haktuir banati hosi Organização Internacional da Aviação Civil (ICAO).
Ho tulun hosi koperasaun Militár Amerikana, daudauk ne’e, hala’o hela intervensaun ida hodi tau infraestrutura aeroportuária ne’ebé sei halakan
kampu aviasaun ho torre kontrole nomós ho terminál di’ak ba pasajeiru sira, ho servisu manutensaun ba aviaun ho korpu Bombeiru ba kazu
emerjénsia ne’ebé mosu baibain iha operasaun aérea.
Servisu foun ne’ebé sei bá fó tulun di’ak maka hosi aviaun medelu “Cessna” militár, hosi koperasaun militár amerikana nu’udar ekipamentu dahuluk ba Forsa Aérea timór nian.
Ekipamentu hirak seluk mós sei bele hala’o servisu nu’udar ekipamentu ne’ebé semu mesak lahó ema tripulante, ne’ebé temi ho naran “Drones”, hodi hala’o patrullamentu aéreo liuliu iha territóriu marítimu nasionál.
Ha’u fiar metin katak neineik-neineik ita sei iha kapasidade ho kbiit atu kontrola espasu aéreo nasionál, maibé atu hola pate integradu mós iha
sistema fiskalizasaun nasionál no internasionál, hodi hatán ba kompromisu ne’ebé halo tiha ho ASEAN iha nível bilaterál ho ita-nia viziñu sira.
Kapasidade área ne’e bele uza bainhira hamosu emerjénsia, atu hatán ho tulun ba populasaun kasian iha momentu susar nia laran, kalamidade ka
dezastre naturál, hanesan hamosu iha tinan-2021, hafoin SIKLONE SEROJA liutiha, ho situasaun ida-ne’ebé tenke uza transporte aéreo hodi lori apoiu umanitáriu nomós hahán ba ema sira iha dook ne’ebá bainhira ponte monu no estrada naksobu.
Iha momentu emerjénsia ne’ebá, tanba seidauk iha komponente aéreo nasionál, ita hetan ajuda ho elikópteru kontratadu hosi Empreza Petrolífera
Santos nomós apoiu finanseiru hosi Governu Australianu.
Situasaun ida-ne’ebé hatodan liután ho efeitu negativu hosi Pandemia COVID-19, hatudu katak ita depende maka’as ba meius aéreos hosi rai-
li’ur no Timor-Leste presiza halo investimentu iha setór importante ida-ne’e, ba defeza kona-ba ita-nia interese nomós dezenvolve ita-nia ekonomia.
Señora no Señór sira
Bainaka sira-ne’ebé maka ha’u respeita
FALINTIL ne’ebé ohin selebra aniversáriu 48º, moris hela iha ema hotu-hotu nia fuan-laran no hodi hanoin antigu kombatente, martir no eroi-asua’in sira ne’ebé ami hato’o omenajen.
Antigu kombatente ho sira-nia família ne’ebé, hamutuk, fó liman ba malu hodi harii FORSAS ARMADAS no ohin ba oin ita hotu tenke haraik ba sira ho tulun, laran no domin, liuhosi servisu ba sira-nia saúde no seguransa sosiál ho kualidade, ne’ebé modernu ba daudauk ho sistema integradu
inkluzivu.
Servisu hirak-ne’ebé ami hakarak tan sensível liu hanesan halo par espesiál ba kondisaun militár, konforme isin baruk no neon kole ne’ebé ,
baibain, kona ema militár iha nia vida profisionál.
Servisu seluk hosi polísia, seguransa no protesaun sivil mós sente kole no baruk no sira fahe malu no, barani sira-nia ne’e ita hotu la bele haluha no
tenke hato’o rekoñesimentu iha loron festa hanesan ohin.
Kona-ba sensibilidade, ami mós haree hodi tau matan ba saúde no servisu sosiál ho tulun hosi médiku no profisionál saúde nian, nu’udar militár, hosi rai-li’ur hanesan ró-hospitál hosi koperasaun militár Amerikanu (EUA) ka hosi Xina (RPC), ne’ebé halo di’ak ba militár ho sira-nia família nomós ba
ema barak ho família hosi Munisípiu hale’u rai-klaran tomak no RAEOA hotu.
Koperasaun militár ne’ebé ita hakarak ba setór saúde bele buras di’akliu tán liuhosi konstrusaun ba unidade hospitalár ho komponente militár ida.
Ha’u hatene katak koperasaun xineza fó hanoin kona-ba tulun hodi harii Hospitál Solidariedade ba povu Xina no Timór, no ha’u fiar ho laran tomak
ba hala’ok di’ak ne’e bele buras no sa’e loos iha F-FDTL no Autoridade Militár Xina nia leet, iha tempu badak ba sidadaun hotu-hotu nia di’ak.
Hospitál ida-ne’ebé bele fó tulun di’ak nu’udar oferta klínika maka liuhosi ida hosi komplementa hala’ok ne’ebé la’o hela iha Ministériu Saúde atu hamenus haruka antigu kombatente barak, atus ba atus, no ema timoroan seluk mós ne’ebé tinan-tinan buka iha rai-li’ur tulun hosi servisu saúde ne’ebé la hetan iha ita-nia rain rasik.
Esforsu ho kuidadu iha saúde ne’ebé tuir ita hotu nia hakaran bele la’o hamutuk ho mekanismu no instrumentu jerál ba solidariedade sosiál, ho ezemplu hanesan harii uma nu’udar hela-fatin kmanek ba militár sira-ne’ebé reformadu ona ka servisu nafatin, ho elektrisidade, bee moos no
saneamentu, nomós asesu ba servisu apoiu sosiál nian.
Esforsu koletivu, la’o hela ba timoroan hotu-hotu tuir polítika jerál dezenvolvimentu nasionál, maibé iha hakaran espesiál nafatin hodi haree no tau matan ba situasaun Antigu Kombatente ba Libertasaun Nasionál ne’ebé integradu iha FALINTIL ka sei nafatin iha F-FDTL, no tan ne’e maka governu hotu iha Ministériu ida dedikadu ba asuntu ida-ne’e.
Esforsu hirak-ne’e hotu metin nafatin, tan la haluha servisu ne’ebé militár sira, feto ka mane, membru FALINTIL ka hosi F-FDTL fó-an tomak. Nasaun ida-ne’ebé fó valór ba ninia instituisaun rasik, investe iha dezenvolvimentu no fó biban atu estrutura no membru hotu hola parte iha misaun ho responsabilidade, rai-laran ka rai-li’ur, hodi kaer metin dame ka tuir kompromisu internasionál ne’ebé haktuir banati Nasoens Unidas nian.
Tan ne’e, ami laran metin nafatin ho militár sira hotu, feto ka mane, soldadu, sarjentu no ofisiál sira, nu’udar ativu, iha rezerva ka reformadu ona, antigu kombatente ka membru nafatin F-FDTL, ne’ebé ohin selebra loron istótiku ida-ne’e, hodi hanoin importante militár ho ninia família, bainhira atu harii no dezenvolve nasaun ho seguransa, nu’udar modernu, sai riku iha dame nia laran.
Nasaun ida-ne’ebé presiza ezemplu di’ak hosi imi ho laran, badinas, dixiplina no sakrifísiu, atu bele manán luta ba dezenvolvimentu nasionál, ne’ebé ita hotu hamutuk hasoru, hodi du’un ki’ak, hamlaha, han ladi’ak, no la iha seguransa alimentar ohin loron, nu’udar inimigu ita hotu nian.
Obrigadu wa’in !
Ha’ harohan ba Na’i Maromak nia bensaun ba ita hotu !



