Tribunál Rekursu nia Desizaun kona-ba Fundu Veteranu
Nota Esplikativa hosi Prezidénsia Repúblika
19 Dezembru 2022



Iha loron 13 fulan-Dezembru tinan 2022 Tribunál Rekursu Timor-Leste nian fó-sai ninia desizaun ba iha revizaun abstratu kona-ba konstitusionalidade ne’ebé aprezenta hosi Prezidente Ramos-Horta kona-ba validade Fundu Veteranu nian ne’ebé kria hosi orsamentu retifikadu tinan 2022. Iha loron tuirmai Tribunál fó-sai desizaun ida ne’ebé relasiona ho revizaun preventiva ba konstitusionalidade ne’ebé aprezenta hosi Prezidente kona-ba alokasaun iha Orsamentu Jerál Estadu 2023 ba Fundu ne’e. Kazu rua ne’e kobre kestaun sira ne’ebé hanesan no desizaun sira ne’e idéntiku, ho desizaun kona-ba revizaun abstratu ne’ebé fornese argumentu estensivu hosi Tribunál nia opiniaun no konkluzaun sira.
Argumentu Tribunál nian ne’e importante no sai nu’udar evidénsia liután ba konfiansa no intelijénsia juis sira nian ne’ebé aumenta. Prezidente Repúblika sauda desizaun ne’e no kongratula Tribunál ba ninia argumentu no ninia kompromisu ba Konstituisaun no povu Timor-Leste.
Prinsípiu Proporsionalidade
Tribunál afirma katak, kada desizaun Estadu nian, inklui orsamentu, presiza haree iha naroman prinsípiu proporsionalidade no liafuan klaru sira Konstituisaun nian. Tribunál haree tuir istória prinsípiu proporsionalidade hosi Gregu Antigu, eskrita Plato no Aristotle nian to’o mai iha jurisprudénsia kontemporania no deklara katak:
“Tuir termu Seksaun 1.1 Konstituisaun Repúblika nian, “Repúblika Demokrátika Timor-Leste ne’e nu’udar Estadu demokrátiku bazeia ba estadu direitu”.
Prinsípiu proporsionalidade, ka proibisaun ba esesu, ne’e inerente ba konseitu polítiku-legál Estadu Direitu nian…Buat ne’e oras ne’e konsideradu hanesan “prinsípiu universál iha Estadu demokrátiku sira-nia Konstiuisaun sira…
Uluk nana’in, importante atu hanoin katak “justu ne’e mak nu’udar saída mak sai proporsionál, la justu ne’e mak saída mak viola proporsaun”.
Tribunál rekoñese katak prinsípiu proporsionalidade ne’e nu’udar prinsípiu jerál ida lei nian, konstitusionalmente konsagrada, ne’ebé ezije katak aktu sira autoridade públiku nian no, ba iha pontu balu, aktu sira entidade privadu sira nian, tenke provadu atu sai adekuadu no nesesáriu hodi alkansa finalidade lejítimu no konkretu hosi kada aktu sira-ne’e. Tribunál konsidera liután katak Governu no Parlamentu tenke sempre hatudu ligasaun ida ne’ebé proporsionál ka adekuadu entre meius sira ne’ebé sira uza atu alkansa rezultadu espesífiku ida. Governu no Parlamentu labele atua sein ligasaun ida-ne’e. Se karik sira hala’o buat ne’e, sira sei hatene katak sira-nia desizaun sira ne’e legalmente ka konstitusionalmente inválidu.
Prinsípiu proporsionalidade ne’e komposta hosi sub-prinsípiu tolu. Primeiru, medida lejislativu ka administrativu ne’ebé uza ne’e, tenke sai adekuadu ka apropriadu hodi alkansa objetivu sira ne’ebé tama iha kestaun. Segundu, medida ne’ebé adotadu tenke prova atu sai menus todan ka restritivu ne’ebé disponivel hosi medida posivel sira hotu, ne’ebé disponivel atu alkansa objetivu ne’e. No terseiru, tetu ka hatodan, ne’ebé ezije análize ida kona-ba proporsionalidade entre kustu no benefísiu ne’ebé rezulta hosi adopsaun ba medida ne’e.
Buat sira-ne’e nu’udar pontu importante sira ba Parlamentu, Governu, administrasaun públika no sidadaun sira atu sempre tau iha neon. Instituisaun públiku sira labele atua simplesmente bazeia ba sira-nia pontu-de-vista no dezeju subjetivu sira. Instituisaun sira-ne’e labele atua arbiru. Sira tenke hatudu bebeik lejitimidade ba saída mak sira halo liuhosi referensia ba prinsípiu proporsionalidade. Governu no Parlamentu iha degrau liberdade ne’ebé boot atu atua, maibé, Tribunál sira sei intervein bainhira medida iha kestaun ne’e, manifestamentete, sai esesivu. Tribunál tenke sempre buka atu hamosu balansu no rezultadu ida ne’ebé justu. Iha kazu Fundu Veteranu, Tribunál haree katak lei ne’ebé halo hosi Parlamentu ne’e, manifestamente, esesivu, no tanba ne’e viola ona prinsípiu proporsionalidade iha baze ba Estadu demokrátiku ida.
Proporsionalidade no Fundu Veteranu.
Atu aplika prinsípiu proporsionalidade ba Fundu Veteranu, Tribunál deklara katak Parlamentu Nasionál deskreve operasaun ba fundu ne’e no ninia objetivu iha maneira ida ne’ebé esesivamente indefinidu no impresizu. Parlamentu, Tribunál hatete, la fornese kualker justifikasaun kona-ba problema konkretu sira ne’ebé veteranu sira hasoru iha área sira apoiu sosiál, edukasaun, saúde, empregu, asesu ba kréditu no atividade sira ne’ebé hamosu rendimentu. Nune’e mós Parlamentu la fornese kualker esplikasaun kona-ba oinsá difikuldade sira-ne’e bele hetan solusaun ho maneira sira seluk, oinsá apoiu ba veteranu sira ne’ebé eziste daudaun ne’e la sufisiente, ka sá vantajen sira iha futuru ne’ebé posivel ba Fundu ne’e bele iha. Importantemente, Parlamentu la fornese informasaun kona-ba saída maka bele sai benefísiu (eventuál), maske indireta, ba komunidade Timoroan sira seluk. Tribunál mós nota katak termu sira lei nian ne’ebé indefinidu signifika katak, posivel ba kualker tipu programa sein kualker limitasaun ka fronteira, laiha fronteira, limitasaun, premisa ka objetivu sira; buat hotu-hotu ne’e sai indefinidu tebes. Simplesmente lei aloka ba Fundu ne’e: dolár biliaun ida.
Tribunál nota katak alokasaun finansiamentu ba veteranu sira ne’ebé reprezenta máximu porsentu 2 hosi populasaun ne’e, iha termu relativu bainhira kompara ho Orsamentu Estadu tinan 2022, korresponde ba:
• kuaze metade hosi reseita globál (($2,178,942,591) no hosi despeza globál (($2,178.328.791);
• kuaze dala 11 hosi despeza globál konsolidadu ba Rejiaun Administrativu Espesiál Oe-cusse Ambeno (($89,565,344);
• maisumenus dala 19 ba reseita impostu hosi impostu direta ($51,757,975);
• maisumenus dala 14 ba reseita impostu ho impostu indireta ($69,801,709);
• maisumenus dala 125 ba Ministériu Justisa nia despeza kona-ba “asesu ba justisa” ($7,992,325);
• maisumenus dala 23 ba Ministériu Saúde nia despeza nian kona-ba “saúde”($43,631.607);
• maisumenus dala 30 ba despeza Ministériu Obras Públika nian kona-ba “estrada no ponte sira “ ($32,873,534);
• maisumenus dala 61 despeza Ministériu Defeza kona-ba “defeza nasionál” ($16.296.389);
• maisumenus dala 2.037 despeza Institutu Nasionál ba Siensia no Teknolojia nian ($490,824);
• maisumenus dala rua ho balun reseita Seguransa Sosiál nian ($387,998,000)
• maisumenus dala 13 despeza Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu nian ho “edukasaun no formasaun” ($75,926,640)
• maisumenus dala haat despeza administrasaun sentrál nian ba “remunerasaun no saláriu sira” ($245,437,130).
• maisumenus metade hosi ita-nia PDB ba tinan 2021 (biliaun US$1.96), no rendimentu per kapita iha Timor-Leste ba tinan ne’e mak $1,457″.
Tribunál konklui katak:
“… prinsípiu proporsionalidade hatete mai ita katak iha avaliasaun konstitusionál no legál ba norma ida, ita tenke konsidera interese sira hotu mak iha; katak ita tenke konsidera seráke benefísiu sira ne’ebé avaliasaun ne’e buka atu hato’o ne’e, boot liu duké desvantajen sira ne’ebé bele rezulta hosi buat ne’e.
Parlamentu Nasionál hatete katak “kriasaun Fundu Kombatente Libertasaun Nasionál ne’e la atribui rasik kualker direitu adisionál ba Kombatente Libertasaun Nasionál sira.
Ho respeitu tomak, ema ida labele tuir deklarasaun ida hanesan ne’e.
Naturalmente, benefisiáriu sira ba kriasaun Fundu ne’e maka Kombatente Libertasaun Nasionál sira.
Kombatente Libertasaun Nasionál sira. Se la’ós sira, entaun sé? No kriasaun Fundu ne’e hamosu espetativa legál katak Kombatente Libertasaun Nasionál sira atu iha asesu, iha situasaun ida ne’ebé vantajoju, ba finansiamentu hosi programa apoiu sira ne’ebé iha alvu ba sira. No “espetativa legál ne’e sai tiha ona pozisaun espetativa ida ne’ebé Lei ne’e konfere protesaun, nomeadamente liuhosi permisaun sira ne’ebé atribui ba sujeitu expektante, atu defende probabilidade ba alkansu ba ninia hakarak (n.e. ninia direitu atu). No ita tenke tau iha neon katak, hanesan Governu deklara, “iha ita-nia sistema legál, Kombatente Libertasaun Nasionál sira ne’e benefisia tiha ona hosi Estatutu Kombatente Libertasaun Nasionál sira (Lei Númeru 3/2006, 12 Abril), rejime Pensaun ba Soldadu no Mártiriu Libertasaun Nasionál (Dekretu-Lei Númeru 15/2008, 4 Juñu), Benefīsiu Osan Úniku ba Kombatente no Família sira Martíriu Libertasaun Nasionál (Dekretu Lei Númeru 5/2012, 15 Fevereiru) no Rejime Alokasaun Bolsu Estudu ba Oan sira hosi Kombatente no Funu-na’in no Mártiriu Libertasaun Nasionál sira (Dekretu Lei Númeru 8/2009, 15 Janeiru).”
Fakta maka katak Fundu Kombatente Libertasaun Nasionál la imediatamente ka gradualmente troka direitu sira lubuk ida-ne’e, fundu ne’e aumenta tan ba direitu sira-ne’e. Aleinde ida-ne’e, oviamente, dolar biliaun ida-ne’e, ne’ebé sei kanaliza ba Fundu ne’e sei la uza atu tau-matan ba nesesidade sira populasaun en jerál nian…
Diploma lubuk ida ne’ebé konfere direitu sira ba Kombatente Libertasaun Nasionál, hanesan mensiona iha leten, materializa rekoñesimentu meresidu nasaun nian ba ninia “veteranu sira”, ne’ebé tanba sira, liuliu, hodi halo tuir orden konstitusionál hosi…artigu 11, no hatudu katak, iha kestaun ida-ne’e, buat barak hala’o tiha ona.
Haree ba buat sira hotu iha leten, hodi tetu kustu-benefísiu ba Kombatente Libertasaun-Nasionál sira no ba Timoroan sira seluk hotu, ho rasionalidade balansu no razoabilidade, ita tenke konklui katak kriasaun Fundu Kombatente Libertasaun Nasionál, tuir termu loloos artigu 4 hosi Lei Númeru 6/2022, ofende prinsípiu proporsionalidade, inerente iha artigu 1 Konstituisaun Repúblika nian.
Uzu rekursu naturál sira ne’ebé justu no hanesan.
Artigu 139 (1) hosi Konstituisaun Repúblika hatete katak, “rekursu rai leten nian, rai okos nian, bee territoriál, plataforma kontinentál no zona ekonómiku eskluzivu, ne’ebé importante ba ekonomia, ne’e Estadu nia propriedade ne’ebé tenke utiliza iha forma loloos no hanesan de’it ba ema hotu-hotu, tuir interese nasionál.”
Tribunál afirma katak Artigu 139 ne’e signfika katak rekursu naturál sira nasaun nian pertense ba ema hotu, no tanba ne’e ba sidadaun sira hotu maka lukru sira hosi rekursu naturál sira-ne’e tenke alkansa ba; benefísiu sira ne’ebé mosu hosi rekursu naturál sira-ne’e tenke fahe ho ekuitativu hosi ema Timoroan sira hotu. Tanba ne’e, Parlamentu, iha objetivu no knaar ne’ebé klaru atu garante katak sasan komun ne’e labele uza hosi ema balu atu hamosu estragu ba ema seluk. Parlamentu tenke sempre iha interese nasionál iha orizonte, atu nune’e benefísiu sira hosi nasaun nia rekursu naturál sira no Fundu Petrolíferu ne’e hetan aproveitamentu diretamente ka indiretamente, hosi sosiedade tomak.
Tribunál konsidera katak Fundu Veteranu ne’e kria hosi kapitál Fundu Petrolíferu, no tanba ne’e hosi lukru sira ne’ebé mai, maske indiretamente, hosi “rekursu sira” ne’ebé refere ba iha Artigu 139 Konstituisaun nian. Ba razaun sira ne’ebé sira fó-sai iha sira-nia desizaun, Tribunál konsidera katak montante $ 1.000.000.000 ba Fundu Veteranu ne’e, iha kualker maneira, la tradús ba iha uzu “ne’ebé justu no hanesan”, tanba buat ne’e nu’udar montante ida ne’ebé boot liu loos ba benefísiu ema oituan loos nian. To’o ikus sira deklara katak Artigu 4 hosi Lei Númeru 6/2022, ho data 18 Maiu tinan 2002 mós halo violasaun hasoru Artigu 139 parágrafu 1 Konstituisaun Repúblika nian.
Sustentabilidade Inkluzivu
Desizaun Tribunál nian fó apoiu liután ba polítika Prezidente nian ne’ebé subliña iha nia diskursu ba Parlamentu Nasionál iha loron 15, fulan-Setembru tinan 2022. Iha diskursu ne’e Prezdidente fó-sai nia vizaun kona-ba Sustentabilidade Inkluzivu ba nasaun:
“Objetivu sira Estadu nian ne’ebé estipula iha Konstituisaun inklui buat sira hanesan harii sosiedade ida ne’ebé bazeia ba justisa sosiál, estabelese ben-estar espirituál no materiál, proteje ambiente no
prezerva ita-nia rekursu naturál sira. Objetivu sira-ne’e inklui promove dezenvolvimentu setór no rejiaun sira ne’ebé integradu no armoniozu, no importantemente, garante distribuisaun produtu nasionál
ne’ebé justu.
Saída maka ita tenke foti hosi buat ida ne’e maka katak iha ita-nia sistema konstitusionál inkluzaun signifika katak iha knaar konstitusionál atu garante justisa sosiál, ben-estar materiál ba sidadaun sira no distribusaun ne’ebé justu ba produtu nasionál. Inkluzaun signifika katak ita-nia rekursu naturál sira no produtu hosi
rekursu sira-ne’e, hanesan Fundu Petrolíferu no ita-nia rikeza nasionál ne’ebé komun tenke, konstitusionalmente, fahe ho justu no uza ho maneira ida ne’ebé ekuitativu no justu.
Sustentabilidade Inkluzivu signifika katak ita-nia sistema ekonómika, uzu ba ita-nia produtu nasionál no uzu ba ita-nia rekursu natural sira tenke hala’o iha maneira ida ne’ebé sustentavel ba oras ne’e, no mós ba
iha futuru, ba jerasaun sira tuirmai. Ne’e la signifika katak Governu labele gasta no uza, por ezemplu Fundu Petrolíferu, maibé katak Governu tenke hala’o buat ne’e ho justu ba benefísiu ema hotu nian ho nesesidade sira ba jerasaun sira tuirmai, ne’ebé konsideradu hamutuk ho jerasaun sira oras ne’e nian.
Buat ne’e signifika katak ita tenke haree ba dook liután ita-nia interese pesoál no interese politíka partidu nian hodi garante ben-estar material ba sidadaun sira hotu nasaun ne’e nian, embora iha tempu
ne’ebé hanesan proteje ita-nia rekursu natural sira ne’ebé barak no ita-nia ambiente.
Buat ne’e fó substansia ba direitu fundamentál no iha prioridade ba igualdade iha lei nia okos iha kontestu ba alokasaun nasaun nia rekursu naturál no finanseira sira no ninia dezenvolvimentu ekonónomiku ne’ebé
sustentavel, iha distribuisaun ida-ne’ebé justu ba produtu nasionál no uzu ba rekursu naturál ne’ebé ekuitativu no justu. Buat ne’e nesesita knaar no obrigasaun atu garante no salvaguarda dezenvolvimentu
ekonómiku ne’ebé sustentavel, ambiente, no nasaun. Buat ne’e nesesita knaar no obrigasaun atu garante no salvaguarda dezenvolvimentu ne’ebé sustentavel no inkluzivu ba ita-nia aset boot liuhotu, maka ita-nia
povu.
Hosi perspetiva ba ha’u-nia Prezidénsia, ha’u hahú tiha ona atu halo elaborasaun no advokasia ba prinsípiu Dezenvolvimentu Sustentavel Inkluzivu. Ninia substansia, por ezemplu, inklui ita-nia knaar koletivu
hanesan orgaun sira poder Estadu nian no soberania atu planeia no kria polítika ekonomia no sosial nian ida ne’ebé inkluzivu. Buat ne’e inklui ita-nia knaar koletivu atu kria empregu ba ema hotu iha ita-nia rain
rasik, hodi revitaliza no kria ita-nia setór agrikultura hodi garante nutrisaun ai-han no seguransa ai-han no kria produsaun ai-han lokál, empakotementu, sistema sira distribuisaun nian no rede servisu nu’udar baze ba industria fábrika lokál sira.
Atu alkansa Dezenvolvimentu Sustentavel Inkluzivu ita tenke serbisu hamutuk……”
—-